Saveti za gajenje cveća: Rešavanje problema i pravilna nega
Sveobuhvatni vodič za gajenje cveća na terasi i u stanu. Naučite kako da rešite probleme sa muškatlama, surfinijama, zalivanjem, štetočinama i kako da pripremite biljke za zimu.
Saveti za gajenje cveća: Rešavanje problema i pravilna nega
Gajenje cveća na terasi, balkonu ili u stanu je divan hobi koji donosi radost i lepotu, ali često dolazi sa izazovima. Ponekad listovi požute, cvetovi otpadaju, a mi ostajemo zbunjeni pitanjem - gde grešimo? Kroz ovaj članak, nastao iz bogatog iskustva ljubitelja cveća, proći ćemo kroz najčešće probleme i pružiti praktične savete kako da vaše biljke budu zdrave i bujne.
Muškatle: Kraljice terase i njihove tajne
Muškatle su omiljene zbog svoje izdržljivosti i prelepih cvetova. Međutim, često se dešava da nakon lepog početka, biljka prestane da cveta, listovi požute ili se pojavi plamenjača. Glavni uzroci su obično prekomerno zalivanje ili nedostatak hranljivih materija.
Da li muškatle vole visinu? Odgovor zavisi od sorte. Za balkon su idealne viseće muškatle, dok grmolike vrste mogu biti osetljivije. Ako vam se muškatle suse ili žute, proverite da li je zemlja previše vlažna. One ne podnose stojeću vodu u saksiji. Takođe, posle obilne kiše, ako su cvetovi i listovi mokri, mogu postati podložni gljivičnim oboljenjima.
Kako podstaći cvetanje? Pored redovnog zalivanja i osiguranja dovoljno sunca (ali ne direktnog u najjačem podnevu), odličan prirodni stimulans je jod. Jedna kap joda na litru vode za zalivanje, primenjena jednom mesečno, može činiti čuda. Zalivajte direktno u zemlju, a ne po listovima i cvetovima. Takođe, prihrana rastvorom od kvasca i šećera (50g kvasca, kašika šećera, 5l vode) daje biljkama potreban podsticaj.
Šta raditi sa precvetalim cvetovima? Redovno uklanjajte uvele cvetove zajedno sa cvetnom drškom. To će podstaći biljku da stvara nove pupoljke umesto da ulaže energiju u stvaranje semena.
Surfinije i petunije: Izazov lepote
Surfinije i petunije čine terase predivnim, ali su podložne raznim problemima. Ako vam se listovi žute i suše od donjeg dela, ili ako cvetovi gube boju, uzrok je najčešće u zalivanju.
Ove biljke zahtevaju redovno zalivanje, čak i dva puta dnevno po vrućini, ali zemlja mora biti propustljiva. Nikada ne zalivajte po listovima - to dovodi do gljivičnih oboljenja i plamenjače. Zalivajte direktno u zemlju, po mogćstvu uveče ili rano ujutru. Ako primetite da listovi postaju lepljivi i pojave se sitne bele mušice (biljne vaši), to je znak napada štetočina.
Preventivno je ključ. Povremeno prskanje prirodnim rastvorom od sode bikarbone i tečnog sapuna može sprečiti mnoge probleme. Za veće napade, potrebni su specijalni insekticidi. Takođe, da bi surfinija bila bujna, ne stidite se da je orežete. Skraćivanje izduženih izdanaka podstaće je da se grana i postane gušća.
Čuvanje biljaka od pasa i štetočina
Ako imate problem sa psima koji gaze ili obavljaju nuždu u vašem cveću, mehanička zaštita je najbolja. Tanka žičana ograda ili čak strujni pastir na baterije mogu biti efikasni. Za prirodniji pristup, posipanje mlevenog bibera ili istrošenih ljuski jaja oko biljaka može odvratiti pse.
Protiv puževa, pivo je iznenađujuće efikasno. Zaropite male posudice sa pivom u zemlju. Puževi će se privući, upasti u njih i utopiti. Redovno ih pražnjite.
Pravilno zalivanje: Najčešća greška
Većina problema sa biljkama potiče od neodgovarajućeg zalivanja. Zlatno pravilo je: proverite vlažnost zemlje pre nego što zalijete. Zabosite prst u zemlju do druge zglob. Ako je suva - zalijte. Ako je vlažna - sačekajte.
Uvek koristite odstajalu vodu na sobnoj temperaturi. Hladna voda iz slavine može šokirati korenje. Takođe, izbegavajte zalivanje po listovima kod većine biljaka, posebno kada je sunčano. To vodi do opekotina i gljivičnih infekcija.
Biljke koje su bile u polusenci u cvećari moraju se postepeno navikavati na direktno sunce. Izložite ih suncu samo na par sati dnevno tokom prvih nedelja, inače će im se listovi spariti.
Prirodna đubriva i priprave
Umesto skupih hemijskih đubriva, možete koristiti prirodne i jeftine alternative:
- Kopriva: Napunite kantu svežom koprivom, prelijte vodom i ostavite da fermentira 3 nedelje. Procesite i razblažite sa vodom (1:1 za prskanje protiv štetočina, 1:10 za zalivanje kao đubrivo).
- Kvasac i šećer: Podstiče rast i cvetanje. Rastvorite 100g svežeg kvasca u malo tople vode, dodajte u 10l vode sa 2 kašike šećera.
- Jod: Jedna kap po litru vode za zalivanje, jednom mesečno, jača biljku i podstiče cvetanje.
- Kora banane i ljuske jaja: Usitnjene i zakopane u zemlju, polako otpuštaju kalijum i kalcijum.
- Pivo: Razblaženo pivo (1:1 sa vodom) može se koristiti za prskanje listova ili zalivanje kao blago đubrivo.
Presađivanje i "šok" od promene mesta
Biljke su veoma osetljive na promene. Ako ste kupili biljku u cvećari gde je bila u polusenci i odmah je stavite na jaku sunčevu terasu, doživeće šok. Isto važi i za presađivanje. Uvek dajte biljci vremena da se prilagodi novim uslovima.
Kada presađujete, izbegavajte prevelike saksije. Mnoge biljke (kao što su spatifilum ili orkideje) vole da im je korenju malo tesno. Prevelika saksija sa previše vlažne zemlje može dovesti do truljenja korena.
Priprema za zimu: Šta unositi, a šta ne?
Kako se približava hladnije vreme, važno je znati kako postupiti sa biljkama na terasi.
- Muškatle: Mogu se uneti. Za skladištenje u tamnom i hladnom podrumu (5-15°C), orezujte ih na 15-20cm i retko zalivajte (jednom mesečno). Ako ih držite u toploj, svetloj sobi, tretirajte ih kao tokom leta, ali sa manje zalivanja.
- Lavanda i ruzmarin: Ove mediteranske biljke mogu prezimiti napolju, pogotovo ako su u zemlji. U saksijama su osetljivije na smrzavanje korena. Zaštitite ih omotačem od najlona ili strunjače.
- Begonije i petunije: Ove se najčešće tretiraju kao jednogodišnje biljke. Moguće ih je prezimiti u svetlom i hladnijem prostoru, ali je često lakše sledeće godine kupiti nove.
- Succulente (Kalanhoja, Čuvarkuća): One koje su bile napolju moraju se uneti pre prvog mraza. Za njih je zimi potrebno svetlo mesto i veoma retko zalivanje.
Biljke za teža i svetlija mesta
Ako imate terasu koja je većim delom dana u senci, ne odustajte od cveća. Lepi Jova (Impatiens) je odličan izbor za hlad. Takođe, hortenzije, hoste i paprati mogu lepo da napreduju bez direktnog sunca. Za sunčane terase, pored muškatli i surfinija, odlične su vinke i žednjak - izdržljiva samonikla biljka sa sitnim žutim cvetićima koja je veoma zahvalna i otporna.
Zaključak: Strpljenje i posmatranje
Kĺjuč uspeha u gajenju cveća leži u strpljenju i pažljivom posmatranju. Svaka biljka govori svojim stanjem - požutelim listovima, klonulim izdancima, manjkom cvetova. Naučite da prepoznate te signale. Ne postoji univerzalni recept, jer uslovi gajenja (vrsta zemlje, orijentacija terase, lokalna klima) uvek variraju.
Eksperimentišite sa prirodnim pripravcima, nemojte se plašiti da orežete biljku kada je to potrebno i pamtite da je bolje podzaliti nego prezaliti. Sa vremenom ćete steći sigurnost i vaša terasa ili prozor će vam uzvratiti bujnom zeleni i šarenim cvetovima.